Danas je dan koji treba zabeležiti ne samo u random kalendaru Ministarstva administracije lokalne samouprave, nego i u zapadnom delu, što se tiče prekogranične saradnje. Ovaj događaj otvara put za isporuku preko 3,5 miliona evra evropskih poreskih obveznika na projektima čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života stanovnika u ovim oblastima. Besnik Osmani
Danas je dan koji treba zabeležiti ne samo u random kalendaru Ministarstva administracije lokalne samouprave, nego i u zapadnom delu, što se tiče prekogranične saradnje. Ovaj događaj otvara put za isporuku preko 3,5 miliona evra evropskih poreskih obveznika na projektima čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života stanovnika u ovim oblastima. Ovo je za početak! Drugi dolaze nakon toga, ali pod jednim uslovom: da dobro uradimo domaći zadatak.
Kosovo, sada već ima programe prekogranične saradnje sa Albanijom, Makedonijom, i Crnom Gorom. Nadali smo se da će ovim procesom, kao rezultat dijaloga, biti priključenje i Srbiji. Ova staza kroz regionalnu inicijativu, u cilju poboljšanja kvaliteta života naših građana, se ne treba izgubiti. Mi želimo to, i radimo na tome, verujemo da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti, a sve to u cilju zajedničkog doprinosa procesu evropskih integracija.
Uopšte, prekogranična saradnja je jedna složena koreografija gde se traži saradnja najmanje dva Ministarstva, jedno sa drugim, kao i sa istovetnim institucijama susednih zemalja . Lokalne nadležnosti, civilno društvo kao i predstavnici biznisa odlučuju u procesu definisanja prednosti i potreba. Osim ovoga, potrebna je i kordinacija sa Evropskom delegacijom u odgovarajućim zemljama. Shodno tome, za sprovođenje prekograničnih projekata potrebno je vreme, ali već se daju pozitivni rezultate.
Predstaviću jedan primer: dvadeset i četiri časa na dan nema isti smisao u urbanstičkim kao u perifernim ruralnim delovima . Nedelje, dani, sati imaju drugačiji intenzitet npr. u Prištini i recimo u Hokaj – Dukađinu. Ritam jesasvim drugačiji. 10 sati uveče je vreme kada jedan 22. godišnjak iz sela na Kosovu ide na spavanje, jer ga sutra očekuju sezonski radovi, dok na pr. u Prištini njegov vršnjak ostaje u kafanu, nakon što je bio na koncert ili gledao pozorišnu predstavu. Zamislite kada se ovo selo bude prostiralo u prekograničnoj oblasti. Priroda je divna, vazduh čist, bioproizvodi. Ali iza jednostavnosti, ne negira se da čovek u svom životu ima potrebu blagostanja informisanja, komunikacije, ljudskih i kulturnih kontakta, čitanja, putovanja, samoispunjenja. Ne može se reći da granične oblasti pružaju ove mogućnosti! Zbog istorijskih razloga i bezbednosti, izolacija u njima je dublja nego u ostalim delovima zemlje. Granice imaju kao primarnu funkciju, zaštitu, tako da kontrola nad njima je češća i opreznija. Svako od nas je najmanje jednom posetio ove oblasti, tako da zna jasno ove kontraste. Tamo je vazduh čist, ali život nije ruža! Zato je važno da se ublaži razlika, kroz, jačanje razvojne i kulturne saradnje, prekograničnih oblasti. To je suština prekogranične saradnje, koja i dalje ostaje regionalna saradnja.
Projekti prekogranične saradnje imaju jedan moto: “Dovoljno slično da bi razumeli jedni drugog, dovoljno različito da bi dopunili jedni drugog ”. Šta to znači ? Život se razvija u gradu i u selima, ne u centralnim institucijama. Niko bolje od lokalnih zajednica ne zna potrebe, iako mi u centru radimo za njihovu identifikaciju. Nada, zabrinutost, planovi i ideje su slične sa obe strane granice. Postoji istinski interes i radoznalost prema susedima, što sadrži jednu solidnu osnovu za realizaciju zajedničkih projekata, koji imaju za cilj, poboljšanje ekonomije, sredine, kulture i života. Prekogranična saradnja pružiće ovim zajednicama ono što su sami predložili! Za program prekogranične saradnje između Kososva i Albanije, na primer zaključen je poziv za predlog. Projekti za jedno kratko vreme dostižu jedan smer, kod građana. Na jesen očekujemo da se objavi poziv za predlog i sa Crnom Gorom. Tako da će rezultat biti isti : bolji život građana, posebno za građane pograničnog područja.
Naveo sam da je prekogranična saradnja jedan dugoročni proces. Ali ovo nije izgubljeno vreme! Znajući da organizacije u graničnim oblastima imaju manji pristup razvojnim projektima Evropske komisije, koja ima jedan broj veoma striktnih i voluminoznih procedura, mi smo podigli kapacitete koji će pomoći u ovim organzacijama, zajednicama i pojedincima, u cilju preciznog sprovođenja potrebnih standarda .U cilju povećanja koristi!
Da ne bismo gubili vreme u rečniku tehničkih termina prekogranične saradnje važno je da se zna da podrška dolazi od dobro specijalizovanih struktura (zajednički odbor upravljanje , zajednički sekretarijat nadgledanja , operativne strukture i antene) razvijene uz pomoć kancelarije Evropske Unije na Kosovu . Što se tiče programa Kosovo –Albanija, kao adresa za sve aplikante sa Kosova i Albanije služi agencija za južno reginalni razvoj (Prizren), koja je pružila prostor i kapacitete za osoblje koje je zaduženo za prekograničnu saradnju. Isti princip važi i za prekograničnu saradnju između Kosova i Crne Gore i adresa je Agencija za regionalni razvoj zapad (Peć) gde će potencijalni aplikanti naći odgovor o programu i mogućnostima za grantove. Ne samo ovoliko, detalji o datumima obuke informativnih sekcija kao i kalendar aktivnosti, biće postavljeni na službenoj stranici MALS-a (mapl.rks-gov.net) kao i projekti prekogranične saradnje (cbckosovo.eu).
Ministarstvo administracije lokalne samouprave smatra da prednosti prekogranične saradnje imaju vrednosti na tri fronta,: politički, nakon potvrde kapaciteta izgradnje države Kosovo; integrativni, jer sadrži najčistiji model regionalne integracije evropski, razvojni, zato što daje progres, lakoću udaljenim delovima zemlje. Mi smo tu da bi smo dali potrebnu podršku zajednicama u pograničnim oblastima !
(Besnik Osmani je Generalni sekretar Ministarstva administracije lokalne samouprave i Nacionalni koordinator prekogranične saradnje)